Diversifikacija za više prinosa

Poljoprivredna obrada brazilske savane (cerrado) je relativno nova. Savezna država Mato Grosso danas značajno doprinosi proizvodnji poljoprivrednih dobara u Brazilu.

Poljoprivrednici su se na početku suočili sa velikim izazovima. Jedan od njih je bilo zemljište koje je jako siromašno hranljivim materijama. Bilo je potrebno poboljšati pH vrijednost zemljišta i povećati sadržaj fosfora i kalija. Ove ogromne investicije su bile osnovni preduvjet za postizanje plodnosti zemljišta i osnova za rentabilnu poljoprivredu.

Vremenska linija pokazuje razvoj prinosa žitarica u regiji (sl.1).

Sl.1. Razvoj proizvodnje soje i kukuruza sa drugom žetvom u saveznoj državi Mato Groso i udio u ukupnoj proizvodnji Brazil

Kako se poljoprivreda u ovim krajevima dalje razvijala, postupci proizvodnje su bili sve kompleksniji, a obrada sve intenzivnija (sl. 2). Skraćivanje ciklusa kultivacije za soju, kukuruz i pamuk u kombinaciji sa sjetvom soje sredinom rujan i početkom siječnja omogućilo je bolje iskorištavanje perioda vegetacije.
Trenutno se sistem obrade sastoji iz sukcesivne kultivacije soja/kukuruz i/ili soja/pamuk za drugu žetvu – trenutno se više od 60% obradivog zemljišta u Mato Grossu obrađuje na ovaj način.

Sl.2. Razvoj metoda kultivacije u Mato Grosu poslije uvoda usjeva za drugu žetvu u istoj poljoprivrednoj godini

Dupla kultivacija je pokrenula pitanja kojima se do sada jako malo bavilo sa znanstvenog stajališta. U znanstvenim radovima se uglavnom promatra isključivo jedna kultura, a ne u kombinaciji sa drugom kulturom tokom iste poljoprivredne godine. Intenziviranje je dovelo do stvaranja pogodnih uvjeta za korov, štetne insekte, nematode i bolesti. Slijedeći problem je rezistentnost. Iz tih razloga u Mato Grosu je sprovedeno nekoliko dugoročnih ogleda.

Sl.3. Ogledna polja fondacije MT. Crvena linija označava parcele sa rotacijom usjeva sa naglaskom na prinosu soje.

Fondacija MT je 2008. godine odlučila započeti skup ogleda kako bi ispitala utjecaj rotacije usjeva i monokulture – sa sojom kao glavnim usjevom, kako bi analizirala utjecaj redosljeda kultura na prinos soje i plodnost zemljišta. Ovaj dugoročni pogled je obavljen pod praktičnim uvjetima na oglednim poljima fondacije, koja se nalaze na farmi Cachoeira (17° 09′ S, 54° 45′ W i 490 m nadmorske visine), blizu autoputa BR-163, u okrugu Itiquira. Zemljište je jako glinovito. Više od 30 godina je posipano mineralnim gnojivom i krečom i zbog toga se smatra plodnim. Osam varijanti kultivacije je opisano u tabeli 1 i pokriva slijedeće područja: različite rotacije, kombinacije sa međuusjevima, sukcesija usjeva i monokulture.

Sl.1. Razvoj proizvodnje soje i kukuruza sa drugom žetvom u saveznoj državi Mato Groso i udio u ukupnoj proizvodnji Brazila

Kako se poljoprivreda u ovim krajevima dalje razvijala, postupci proizvodnje su bili sve kompleksniji, a obrada sve intenzivnija (sl. 2). Skraćivanje ciklusa kultivacije za soju, kukuruz i pamuk u kombinaciji sa sjetvom soje sredinom rujan i početkom siječnja omogućilo je bolje iskorištavanje perioda vegetacije.
Trenutno se sistem obrade sastoji iz sukcesivne kultivacije soja/kukuruz i/ili soja/pamuk za drugu žetvu – trenutno se više od 60% obradivog zemljišta u Mato Grossu obrađuje na ovaj način.

Sl.2. Razvoj metoda kultivacije u Mato Grosu poslije uvoda usjeva za drugu žetvu u istoj poljoprivrednoj godini

Dupla kultivacija je pokrenula pitanja kojima se do sada jako malo bavilo sa znanstvenog stajališta. U znanstvenim radovima se uglavnom promatra isključivo jedna kultura, a ne u kombinaciji sa drugom kulturom tokom iste poljoprivredne godine. Intenziviranje je dovelo do stvaranja pogodnih uvjeta za korov, štetne insekte, nematode i bolesti. Slijedeći problem je rezistentnost. Iz tih razloga u Mato Grosu je sprovedeno nekoliko dugoročnih ogleda.

Sl.3. Ogledna polja fondacije MT. Crvena linija označava parcele sa rotacijom usjeva sa naglaskom na prinosu soje.

Fondacija MT je 2008. godine odlučila započeti skup ogleda kako bi ispitala utjecaj rotacije usjeva i monokulture – sa sojom kao glavnim usjevom, kako bi analizirala utjecaj redosljeda kultura na prinos soje i plodnost zemljišta. Ovaj dugoročni pogled je obavljen pod praktičnim uvjetima na oglednim poljima fondacije, koja se nalaze na farmi Cachoeira (17° 09′ S, 54° 45′ W i 490 m nadmorske visine), blizu autoputa BR-163, u okrugu Itiquira. Zemljište je jako glinovito. Više od 30 godina je posipano mineralnim gnojivom i krečom i zbog toga se smatra plodnim. Osam varijanti kultivacije je opisano u tabeli 1 i pokriva slijedeće područja: različite rotacije, kombinacije sa međuusjevima, sukcesija usjeva i monokulture.

Tabela 1: Sistemi sa različitim metodama proizvodnje (monokultura, sukcesija usjeva, rotacija usjeva) i obrade zemljišta.

Tokom jedanaest godina ogleda zabilježeno je nekoliko bitnih rezultata. Količina slame kod sukcesije usjeva i rotacije useva je bila znatno veća (sl. 4). Kod sistema sa rotacijom usjeva je važno promatrati razlike između tipova slame i korjenovog sistema kod različitih vrsta – sve to utječe na profil zemljišta na potpuno različite načine.

Sl.4. Nastanak suhe materije od nadzemnih dijelova biljaka (malč) za svaku metodu proizvodnje i svaku vrstu tokom deset žetvi

Na prinos soje, glavnog usjeva tokom ovog ogleda, su utjecali različiti načini proizvodnje i tokom godina je porastao. Porast nivoa produktivnosti kod svih načina proizvodnje tokom posljednja tri perioda vegetacije se može pripisati prije svega upotrebi rodnijih sorti koje su tek nedavno dospjele na brazilsko tržište. U ovom vremenskom periodu prosječni prinos kod rotacije usjeva ili sukcesije usjeva je znatno veći od onog kod monokulture.

Tokom perioda od šest žetvi (2008/2009 do 2013/2014) različiti načini obrade nisu imali utjecaja na prinose. Razlike su nastale tek od žetve 2014/2015. Glavni razlog je bila kombinacija vodenog stresa i ekstremno rane sorte soje. To naglašava pufernu sposobnost glinovitog zemljišta sa dobrim snabdjevanjem hranljivim materijama, što prevladava na oglednim poljima fondacije MT. Najvažnija poruka za poljoprivrednike je: ustrajte u direktnoj sjetvi – dobri rezultati se neće pokazati odmah na početku, već tokom godina, kada se sistem stabilizira.

Sl.5. Prinos soje tokom 11 godina, za svaki način proizvodnje sa rotacijom usjeva

Do sada nije primjećen značajniji porast prinosa soje kod rotacije usjeva u usporedbi sa sukcesijom usjeva. No, i dalje se vrše ispitivanja. Potrebno je utvrditi koliko varijante rotacija usjeva mogu doprinjeti biologiji zemljišta. Sl.6 pokazuje koliko stvaranje humusa može izmijeniti plodnost tropskog zemljišta.

V1- Soja/ugar (DS) – monokultura

V7- Soja/kukuruz (DS) – sukcesija usjeva

V6- Soja/Crotalaria, Soja / kukuruz + Brachiaria Brachiaria (DS) – rotacija usjeva

 

Sl.6. Površina zemlje, sloj 0 do 10 cm za soja/ugar, soja/kukuruz i soja rotacija/ usjeva. Sa vremenom i nastankom različitih vrsta i količina malča na površini, površina postaje sve tamnija. Udio organske materije na površinskom sloju 0 do 10 cm za sve tri metode proizvodnje su tim redosljedom: 3,2%, 3,8% i 4,0
Foto: C. Kappes (2016)

Tokom ogleda su izvršene mikrobiološke analize kako bi se bolje razbili enzimi zemljišta koji djeluju na ciklus ugljika, sumpora i fosfora. Tako je bilo moguće definirati indikatore za biološku kvalitetu zemljišta. Postupci proizvodnje sa većom količinom slame povećavaju i biološku aktivnost.

Ovi parametri pokazuju koliko je slama neophodna tropskom zemljištu da bi se aktivirao ukupan biološki potencijal. Kod nekih sistema obrade sa većom količinom slame biološka aktivnost je bila osam puta veća nego kod soje u monokulturi. Ti rezultati će biti uključeni u rutinske analize laboratorija za ispitivanje zemljišta i uskoro će biti dostupni poljoprivrednicima za prikupljanje mikrobioloških podataka o različitim zemljištima na različitim farmama.

Rezime:

Nakon jedanaest godina ogleda sa osam različitih načina obrade zemljišta, za Mato Grosso se može reći slijedeće: produktivnost soje je usko povezana sa primjenjenim metodama kultivacije. Tamo gde je bilo više slame, prinos slame je bio veći. Kod sistema u kojima je kultivirano više vrsta (rotacija usjeva) prinos soje je još dosta sličan sistemima sa malo manje raznolikih vrsta (sukcesija usjeva). U svakom slučaju primjetna je veća mikrobiološka aktivnost u zemljištu. To pokazuje koliko ima smisla prakticirati proizvodnju žitarica i sistem obrade zemljišta sa većom količinom slame. Posljedica je povećanje humusa u zemljištu.

Pošto je u pitanju dugoročni ogled, fondacija MT će ga održavati i slijedećih godina, kako bi detaljnije ispitala utjecaj načina obrade na prinos soje. Uskoro će se obavljati i druge analize, poput absorpcije ugljika. Cilj je procjena utjecaja raznolikosti usjeva i doprinos održivosti poljoprivrede, prije svega one u savani.

Impressum

terraHORSCH

je međunarodni časopis za klijente firme

HORSCH Maschinen GmbH
Sitzenhof 1
DE-92421 Schwandorf
Tel.: +49 9431 7143-0
Fax: +49 9431 7143-9200
terra@horsch.com
www.horsch.com

Odgovorna za sadržaj: Cornelia Horsch
Redakcija: Johannes Hädicke

Priloge su napisali: Camille Blandin, Michael Braun, Lucas Cortinove, Johannes Hädicke, Cornelia Horsch, Phillip Krainbring, Eileen Nicolai, Fábio Benedito Ono, Magdolna Vas, Heike Wolf, Simon Wyatt

Fotografije: arhiva HORSCH, fotografija Petra Kellner, VDI, strana 27: iStock.com/ hfoxfoto (CO2), Seite 29: iStock.com/dhughes9, Farming Photography, Adrienn Fekete-Pálfi, Johannes Hädicke, C. Kappes, Simon Wyatt, Ceres Award: © Timo Jaworr za agrarheute

Prijevodi: engleski: Heike Wolf; francuski: Stéphane Proust, AeC Traduction; poljski: Barbara Dudkowski; ruski: Vyacheslav Veklenko, portugalski: Arno Dallmeyer, slovački: Marian Kukučka, srpski: YU-DNI d.o.o, hrvatski: GRAPAK d.o.o.

terraHORSCH izlazi dva puta godišnje na njemačkom, engleskom, francuskom, hrvatskom, poljskom, portugalskom, ruskom, slovačkom, srpskom, češkom i mađarskom jeziku
Časopis i svi u njemu sadržani prilozi i slike su zaštićeni autorskim pravom. Svako komercijalno korištenje van granica određenih zakonom o autorskom pravu zabranjeno je bez saglasnosti izdavača.

Produkcija i grafička obrada: Beckmann Verlag GmbH & Co KG, Lehrte
Štampa: Frischmann Druck und Medien GmbH, Amberg