HORSCH u Sjevernoj Americi

HORSCH je već godinama aktivan na sjevernoameričkom tržištu. Philipp Horsch objašnjava tamošnji razvoj i ciljeve za budućnost.

Philipp Horsch

terraHORSCH: Kako je došlo do toga da HORSCH u SAD izgradi podružnicu?
Philipp Horsch: Naša obitelj je oduvijek gajila afinitete prema Sjevernoj Americi. To se zasniva na našim obiteljskim vezama sa SAD. Pored toga, većina članova naše obitelji je tamo provela duže vrijeme. Osnivanje podružnice u SAD nije bila samo objektivna odluka, već je i neki osjećaj u trbuhu igrao značajnu ulogu u tome. Mi smo aktivni na sjevernoameričkom tržištu još od početka devedesetih godina. Na početku smo zajedno sa firmom Case radili na razvoju specijalnog TerraTraca. Drugi primjer je zajednički razvoj novog stroja sa šiljcima za europsko tržište sa firmom Concord. Iz ove suradnje je nastao poznati Airseeder koji smo uspješno prodavali u Europi. I prva HORSCH pretovarna prikolica 160 UW je nastala u potpunosti prema našim specifikacijama u SAD, a onda je i uvezena. Pošto smo stalno bili na licu mjesta, kopkalo nas je da se još bolje pozicioniramo na tom tržištu. Krajem devedesetih godina, zajedno sa Kevinom Andersonom smo na američko tržište izbacili novu generaciju Airseedera. Tako je posao počeo rasti. Logično je da se nametnulo pitanje naše vlastite podružnice u SAD, kako bismo mogli pokrenuti proizvodnju na licu mjesta.

HORSCH proizvodi specijalne strojeve koje su prilagođene zahtjevima sjevernoameričkog tržišta.

terraHORSCH: Kako biste opisali trenutnu poziciju HORSCH-a u SAD? Kako se HORSCH kotira u SAD? Da li je pozicija održiva?
Philipp Horsch: 2011. godine smo odlučili osnovati podružnicu u Fargu, u Sjevernoj Dakoti. U jesen 2013. su završeni svi građevinski radovi i preselili smo se iz Južne Dakote u Sjevernu Dakotu, u Fargo. Nažalost, baš u tom trenutku se urušilo čitavo tržište u SAD. Cijene soje i kukuruza su se srušile i gotovo prepolovile. Tržište se do danas nije oporavilo i još uvijek je pod velikim pritiskom. Shodno tome, prihodi poljoprivrednika su se jako smanjili, a sa njim i spremnost na nove investicije. Tržište poljoprivredne mehanizacije se smanjilo za 50 do 60%. Tada nismo bili spremni za to. Poslije više godina rasta u SAD bili smo baš euforični i imali smo velika očekivanja od naše nove tvornice u Fargu. Od tog trenutka, situacija na američkom tržištu je postajala sve teža.
Ne očekujemo da će se stanje na tržištu značajnije popraviti ove i slijedeće godine. Ove godine proljeće u Sjevernoj Americi je bilo vlažno i hladno. Sjetva kukuruza i soje je zato kasnila. To je imalo za posljedicu da je žetva kasnila 4 do 8 tjedana, zavisno od regije. Na sjeveru SAD smo još do nedavno imali preobilne padaline.
Farmeri u SAD i nekim dijelovima Kanade su se često morali suočavati sa jako lošim uvjetima za žetvu. Relativno rana zima je dodatno usporila neke od farmera. Kako stvari trenutno stoje, prinosi su sasvim prosječni, ali treba imati u vidu da oko 10% obradivih površina se nije moglo posijati odnosno, moglo se posijati jako kasno. Osim toga, farmeri se bore i sa niskim cijenama. Sve u svemu, tržište u SAD je pod velikim pritiskom i posao se razvija jako sporo. A slijedeća godina će sigurno biti teža od prethodne!

terraHORSCH: Kako stoje stvari na kanadskom tržištu? Koje su razlike u odnosu na SAD?
Philipp Horsch: Kanada se od 90-ih godina razvila u zemlju u kojoj je dominantna uljana repica. Zbog promjene klime i pojave boljih sorti, polako se šire i kukuruz, soja i leguminoze. Farmeri su na velikom dobitku zbog toga, ne samo zato što su to kulture koje povećavaju njihove prihode, nego i zato što one omogućavaju bolju rotaciju usjeva. Usprkos tome, u Kanadi uljana repica i dalje igra najvažniju ulogu. U usporedbi sa SAD, kanadsko tržište je proteklih godina bilo u malo boljem stanju, zato što Kanađani ne zavise toliko od kukuruza i soje. Doduše, prošle godine se Kanada suočila sa ogromnim teškoćama u području uljane repice zbog turbulencija u trgovini sa Kinom.
Trenutno američko i kanadsko tržište miruju, pošto su izložena velikom pritisku. Mi nastavljamo istim tempom, prošle godine smo na primjer investirali u ogranak za rezervne dijelove u Saskatunu (provincija Saskačivan). Polako, ali sigurno stižemo tamo gdje smo i željeli biti.

Poljoprivredu u Kukuruznom pojasu odlikuju velike površine obradivog zemljišta.

terraHORSCH: Koje su HORSCH-ove strategije za još bolji razvoj  na sjevernoameričkom tržištu?
Philipp Horsch: U suštini, fokusiramo se na to da uspostavimo razumnu trgovačku strukturu. Skoncentrirani smo na tzv. Kukuruzni pojas u SAD i Zapadnu Kanadu. Nije lako uspostaviti prodajnu mrežu i sve više smo svijesni toga da nam je potrebna veća podrška iz Njemačke. Ove godine smo poduzeli važne korake u tom smjeru. Poslali smo nekoliko zaposlenih iz Njemačke u Fargo, da na licu mjesta pruže podršku u različitim oblastima. Jedan od njih se posebno bavi uvođenjem SAP i adaptacijom razvojnih sistema. Drugi pruža podršku odjelu za servis. Početkom slijedeće godine u SAD šaljemo još jednog zaposlenog da pomogne u poboljšanju prodajne strukture.
Ovi važni koraci pokazuju našu posvećenost sjevernoameričkom tržištu. Jako puno ulažemo u tržište, ne samo ulaganjem u infrastrukturu, prodaju i ljude, već intenzivno radimo na tome da prenesemo HORSCH-ovu korporativnu kulturu u Sjevernu Ameriku.
Mislimo da sjevernoameričko tržište ima veliki potencijal. Trenutno je još malo i imamo obrt od 30 milijuna američkih dolara. Prije krize obrt je bio i veći. Sada se polako popravljamo.
Prošle godine smo investirali u jednu farmu u Daunsu, u Ilinoisu. Koristimo je za oglede, prezentacije i treninge. Ova farma će nam pomoći razviti ratarstvo i unapredimo komunikaciju sa kupcima i poslovnim partnerima. Naš cilj je da uvijek ponudimo dodatnu vrijednost našim kupcima.

terraHORSCH: Kakvi su planovi u tehničkom pogledu?
Philipp Horsch: U SAD proizvodimo u inčima, kako bi proizvodi koje tamo razvijamo mogli se tamo i proizvesti. Naravno, tu unosimo naše znanje i sjevernoameričke proizvode dopunjujemo odgovarajućim europskim komponentama.
Što se dugoročne strategije tiče, planiramo u oblasti istraživanja i razvoja uskladiti sve naše proizvodne pogone širom svijeta. Naš cilj je stvoriti neku vrstu globalne platforme. Konkretno za SAD to znači da ćemo u budućnosti proizvoditi i strojeve po metričkom sistemu. Ako u svakom proizvodnom pogonu koristimo iste mjerne jedinice za razvoj i proizvodnju, možemo fleksibilno reagirati na promjene uvjeta na tržištu. Idealno bi bilo kada bismo tako mogli maksimalno iskoristiti sve naše tvornice širom svijeta da proizvode za globalno tržište. To je jedna od naših vizija za budućnost.
Na duže staze možemo zamisliti da bi se sjevernoameričko tržište moglo razvijati slično europskom tržištu u smislu prodajnog potencijala.

terraHORSCH: Zašto je tako teško ući u sjevernoameričko tržište?
Philipp Horsch: Dilerstvo igra veliku ulogu. Dileri često prodaju samo strojeve jednog jedinog proizvođača. Ta struktura trgovine je potpuno drugačija od one koju imamo u Europi. Doduše, primjetili smo da se i to polako mijenja. Poljoprivrednici više ne žele da ih trgovci ograničavaju na samo jednog proizvođača poljoprivredne mehanizacije. Žele veći izbor.
Slijedeći razlog zašto je teško ući u sjevernoameričko tržište je to što je ono ogromno. Mi se i dalje ne koncentriramo na cijeli kontinent, već na pojedine dijelove SAD i Kanade. Posao nam jako olakšava činjenica da se u obje zemlje govori isti jezik, osim u nekim dijelovima Kanade, i da je njihov pravni poredak relativno homogen.

„U mladosti sam proveo godinu dana u SAD kako bih upoznao tamošnju poljoprivredu i zemlju.“

terraHORSCH: Da li postoje neke teme koje utječu na sjevernoameričko tržište?
Philipp Horsch: Kao i kod nas u Europi, zaštita životne sredine igra jako bitnu ulogu. Najveća jezera u SAD se nalaze u njihovom centralnom dijelu, u tzv. kukuruznom pojasu. Sve više se govori o tome kako poljoprivrednici unose sve više nutrijenata u ove vode. Istovremeno se sve više preispituje genetska modifikacija u poljoprivredi. U Sjevernoj Americi farmeri se moraju suočiti sa društvenim pitanjima, umjesto da ih jednostavno ignoriraju. Do nedavno nije bilo uobičajeno da se neko tako otvoreno bavi takvim temama.
Dalje, društvo sve više preispituje način na koji se obavlja poljoprivreda u Kukuruznom pojasu, na primjer kratka rotacija kukuruza i soje i drugo. Farmeri se zato sve više posvećuju međuusjevima i osnovnom proširenju rotacije usjeva. I organska poljoprivreda je sve značajnija tema.

Velika radna širina je jako važna u Sjevernoj Americi.

terraHORSCH: Da li postoje stvari po kojima se razlikuju poljoprivrednici u Sjevernoj Americi od poljoprivrednika u Europi?
Philipp Horsch: Postoji područje u kojoj su Amerikanci otvoreniji od Europljana. Radi se o „poljoprivredi po receptu“. U Sjevernoj Americi se više vjeruje vanjskom savjetniku nego u Europi. Tamo savjetnici više vode i usmjeravaju poljoprivrednike nego u Europi. To je ujedno i stvar mentaliteta i kulture.
Što se tiče upotrebe digitalnih medija, stvari su slične kao i kod nas.
Slijedeća stvar po kojoj se sjevernoamerički poljoprivrednici razlikuju od europskih je radna širina njihovih strojeva. Što više idete ka sjeveru, to su periodi vegetacije kraći. Poljoprivrednici u proljeće imaju jako malo vremena za sjetvu. Zato žele uraditi što više u jednom prohodu. Širina stroja u odnosu na veličinu parcele je veća nego u Europi. Poljoprivrednici na sjeveru su prinuđeni koristiti velike radne širine. Na jugu nisu, ali opet koriste strojeve velike radne širine. I za to su voljni investirati veliku svotu novaca. U Sjevernoj Americi farma sa 1.000 ha pod sojom i kukuruzom uvijek ima sijačicu od 18 m. U Europi bi za istu površinu imali sijačicu od najviše 9 m širine. U tom kontekstu Amerikanci su veći tehnofili od nas Europljana. Strojevi moraju biti velike i raditi brzo. Spremni su investirati više novca po hektaru za nabavu novog stroja.

Impressum

terraHORSCH

je međunarodni časopis za klijente firme

HORSCH Maschinen GmbH
Sitzenhof 1
DE-92421 Schwandorf
Tel.: +49 9431 7143-0
Fax: +49 9431 7143-9200
terra@horsch.com
www.horsch.com

Odgovorna za sadržaj: Cornelia Horsch
Redakcija: Johannes Hädicke

Priloge su napisali: Camille Blandin, Michael Braun, Lucas Cortinove, Johannes Hädicke, Cornelia Horsch, Phillip Krainbring, Eileen Nicolai, Fábio Benedito Ono, Magdolna Vas, Heike Wolf, Simon Wyatt

Fotografije: arhiva HORSCH, fotografija Petra Kellner, VDI, strana 27: iStock.com/ hfoxfoto (CO2), Seite 29: iStock.com/dhughes9, Farming Photography, Adrienn Fekete-Pálfi, Johannes Hädicke, C. Kappes, Simon Wyatt, Ceres Award: © Timo Jaworr za agrarheute

Prijevodi: engleski: Heike Wolf; francuski: Stéphane Proust, AeC Traduction; poljski: Barbara Dudkowski; ruski: Vyacheslav Veklenko, portugalski: Arno Dallmeyer, slovački: Marian Kukučka, srpski: YU-DNI d.o.o, hrvatski: GRAPAK d.o.o.

terraHORSCH izlazi dva puta godišnje na njemačkom, engleskom, francuskom, hrvatskom, poljskom, portugalskom, ruskom, slovačkom, srpskom, češkom i mađarskom jeziku
Časopis i svi u njemu sadržani prilozi i slike su zaštićeni autorskim pravom. Svako komercijalno korištenje van granica određenih zakonom o autorskom pravu zabranjeno je bez saglasnosti izdavača.

Produkcija i grafička obrada: Beckmann Verlag GmbH & Co KG, Lehrte
Štampa: Frischmann Druck und Medien GmbH, Amberg